Zajednička, blokovska odbrambena strategija – Strateški Kompas – danas je odobrena od strane EU na sastanku ministara odbrane i spoljnjih poslova u Briselu. Iako je ovaj potez istorijski za blok, trupe koje broje 5000 su daleko od skromnije od vojske EU koju je predlagao Makron. “Ovim planom se omogućavaju neophodni alati kako bi EU, uz NATO, postala pravi geopolitički igrač,” tvrdi letonski ministar spoljnjih poslova i dodaje da je to “samo početak puta za vojnu budućnost bloka”. Plan je bio u opticaju od 2020. godine kada je predložen od strane Evropskog saveta. Bio je kritikovan od strane istočnoevropskih država koje preferiraju da se oslanjaju na NATO i mišića SAD-a za svoje odbrambene potrebe, kao i od strane Irske koja se zalaže da ove snage učestvuju samo u mirovnim misijama, kao i da Ujedinjenje Nacije imaju glavnu ulogu u donošenju odluka.
Eskalacija sukoba u Ukrajini je ubrzala usvajanje plana. U svom trenutnom formatu Strateški kompas ima za cilj da poboljša kooperaciju među vojskama evropskih država, da nastavi kooperaciju sa NATO-om, da konsoliduje svoje sposobnosti za odbranu od sajber napada, kao i da omogući zajedničko ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D). Gore pomenutih 5000 trupa je predviđeno kako bi blok imao “kapacitet za brzo delovanje”, što bi predstavljalo prvi korak ka stvaranju zajedničke vojske. Ovaj korak ka militarizaciji je značajan, pogotovo zato što dolazi nakon manje od mesec dana od kada je Evropska Komisija objavila da će snabdevati Ukrajinu sa oružjem i municijom vrednim 450 miliona evra.
U strateškoj proceni EU je identifikovala “regionalnu nestabilnost, sukob, krhkost država, međudržavne napetosti, spoljnje uticaje i destabilizujuće delovanje nedržavnih aktera” kao razloge sastavljanje plana, nagovestivši da bi blok, u nekom trenutku i u određenom kapacitetu mogao da interveniše u budućim sukobima sličnim onom u Ukrajini.
Makron, koji je i ranije zagovarao nezavisnu bezbednosnu politiku EU, obnovio je svoje zalaganje u toku marta, tvrdeći da je sukob u Ukrajini “promenio doba” za Evropsku Uniju. Ipak države Istočne Evrope su idalje zadovoljne oslanjanjem na NATO za svoj odbrambene potrebe, pa je tako na primer zamenik premijera Poljske Pjotr Glinski izjavio da EU nije bila spremna za sukob i da Makronovi komentari rizikuju da “destabilizuju Evropu”.
Autor: Miloš Bokun