Izborni ciklus u Nigeriji obeležio visok stepen nasilja ali i predizborna obećanja o „novoj Nigeriji“

Piše: Marko Todorović

U toku predstojećeg vikenda, 16. februara, održaće se predsednički i parlamentarni izbori u Nigeriji, šesti po redu od kraja vojne vladavine 1999. godine. Izbornu kampanju obeležila su nadmetanja sadašnjeg predsednika Muhamadua Buharija i glavnog opozicionog lidera Atikua Abubakara.

Kandidaturu je za predsedničke izbore podnelo više od 60 kandidata, međutim jedini realni favoriti za pobedu su trenutni predsednik Buhari, kandidat vladajućeg Kongresa svih naprednjaka, i njemu opozicioni Abubakar, kandidat Narodne demokratske partije. Muhamadu Buhari poznat je svetskoj javnosti još iz 80-ih godina kada je kao bivši general od 1983. do 1985. godine bio na čelu države nakon izvedenog vojnog udara. S druge strane, Atiku Abubakar je obavljao funkciju potpredsednika od 1999. do 2007. godine, a poznat je i kao jedan od najbogatijih biznismena u ovoj afričkoj zemlji.

Nigeriju karakteriše većinski izborni sistem, u institucionalnom smislu veoma sličan britanskom modelu. Na predsedničkim izborima pobeda se ostvaruje prostom većinom svih glasova, uz dodatni uslov da se u bar 27 od 36 pokrajina ostvari najmanje 25% glasova. Izbor za 360 poslanika u Narodnoj skupštini vršiće se u 360 izbornih jednica većinskim glasanjem. Za 109 mesta u Senatu bira se po tri predstavnika iz svake pokrajine, a jedan dodatni predstavlja  teritoriju glavnog grada. Bitka za parlamentarne izbore odvija se zbog karaktera izbornog sistema mahom na lokalnom nivou. Stoga se u najvećim nigerijskim, a pogotovo u svetskim medijima mnogo više pridaje pažnje predsedničkim izborima.

Kongres svih naprednjaka tradicionalno se smatra levicom, dok se Narodna demokratska partija može okarakterisati kao ekonomski i socijalno konzervativna. Ipak, Nigerijci uglavnom misle da su ideološke razlike samo stvar partijskih statuta i programa, dok stvarnih razlika među partijama nema, te da je obema jedini cilj osvajanje vlasti. Sadašnji predsednik Buhari u svojoj kampanji uglavnom ističe da je u ovom mandatu uspeo da unapredi bezbednost u zemlji i na njegovim kampanjskim posterima uglavnom se predviđa da će novi mandat biti „nova faza za Nigeriju“, da će se tolerisati samo „nulta korupcija“ i da je samo on sposoban da zavede „disciplinu u zemlji“. Jedan od slogana njegovog protivnika Abubakara je „Da Nigerija opet proradi“ (Let’s Get Nigeria Working Again). Kritikuje pređašnju vlast zbog loših ekonomskih mera, rasta nezaposlenosti istovremeno predlažući protržišni pristup oporavku ekonomije. Obećava i da će preduzimati mere protiv velike emigracije mladih Nigerijaca. „Mladi Nigerijci ne napuštaju Nigeriju samo zbog loše zarade i loših uslova rada – oni je napuštaju zato što nemaju nadu“, kaže on.

U Nigeriju je demokratija uvedena pre 20 godina, ali ne može se smatrati konsolidovanom demokratijom. Svaki izborni ciklus obeležen je povećanim nasiljem u zemlji u kome na desetine osoba izgube život. Pre nekoliko dana je na izbornom mitingu predsednika Buharija poginulo četiri osobe u paničnom stampedu koji se, kako prenose svetski mediji, desio usled žurbe hiljada ljudi da se što pre napusti stadion na kome se miting održavao usled straha od napada rivalske frakcije unutar iste partije. Samo par dana pred izbore, učestalo se dešavaju i paljenja glasačkih mesta. Kampanja će ostati zapamćenja i po međusobnim optužbama partija za organizovano širenje lažnih vesti uperenih protiv suparnika. Tako su se krajem 2018. godine medijima proširila „saznanja“ da je Buharin zapravo umro i da ga u kampanji menja dvojnik iz Sudana. Vest je postala toliko popularna da je sam Buharin to demantovao rečima: „Ovo sam pravi ja, uveravam vas. Uskoro ću napuniti 76. rođendan i još sam u punoj snazi“.

Nivo političke apatije u Nigeriji veoma je visok. Na prethodnim izborima u 2015. godini izlazak na izbore bio je samo 43,65%. Istraživanja javnog mnjenja potvrđuju nisku političku zainteresovanost i ove godine, a predviđaju da će većinu glasova dobiti Buhari i tako zadržati funkciju predsednika. Ipak, predviđaju da će razlika u glasovima biti mala, stoga se u slučaju izlaznosti veće od očekivane može očekivati i pobeda kandidata Narodne deomkratske partije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *