Kada pratimo izborni proces u Srbiji uvek je jedna od tema izlaznost. Čiji glasači će izaći, kome koja izlaznost odgovara… Čini se da u Francuskoj baš i nije tako. Francuska kao etablirana demokratija, čiji građani imaju svest da su neki njihovi preci bili spremni da daju svoj život kako bi pravo glasa postalo opšte i univerzalno, ima visoku izlaznost koja varira oko 80%.
U prvom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj 2022. godine izlaznost je bila nešto više od 74%, što je najslabija izlaznost od 2002. godine. Pre tačno 20 godina izlaznost je bila oko 72% i smatra se najnižom u Petoj republici. Poređenja radi, na prošlim izborima, pre pet godina je izlaznost bila oko 80 procenata. Međutim, otvara se pitanje da li će izlaznost u drugom krugu biti veća ili manja. Postoje argumenti za oba odgovora. Veća bi trebalo da bude jer građani Francuske odlučuju o šefu države za narednih pet godina, a argument za nižu izlaznost bi trebalo tražiti u biračkom telu Žan-Lika Melanšon kojem je za oko 1,5% izmakao drugi krug. Takođe, ostao je nedorečen koga podržati u drugom krugu, tačnije znamo koga neće podržati, a to je Marin le Pen. To nužno ne znači da podržava Makrona. Marin le Pen je izjavom da Francuska treba da izađe iz NATO-a verovatno pokušala da se umeša u biračko telo Melanšona i prisvoji deo njegovog (Melanšonovog) programa pred drugi krug, a samim tim i uđe u njegovo biračko telo.
Takođe, ako se vratimo unazad u prethodna dva izborna procesa, ni tu ne možemo da nađemo pravilnost o izlaznosti u drugom krugu. Pre pet godina izlaznost je bila nešto manje u drugom krugu, a 2012. je bila nešto veća. U ta oba prethodna izborna procesa nekako se pobednik znao unapred, jer omraženost Sarkozija (2012.) i Le Pen (2017.) nikakva kampanja od dve nedelje nije mogla da ublaži. S obzirom da sada Makron, bar po anketama, ima baš blagu prednost možda upravo to mobiliše biračko telo.
Na kraju se treba osvrnuti i na pitanje s početka, kom kandidatu odgovara kolika izlaznost. Utisak je da ruralnije sredine glasaju više od gradskih, a to je biračko telo kandidatkinje Le Pen. Makron ima veću podršku u gradovima, a u Parizu je zabeležena izlaznost manja od 60 procenata u prvom krugu. Ne treba zanemariti ni prekomorske teritorije koje su masovno glasale za Melanšona i možda se upravo tu krije rešenje jednačine sa dve nepoznate ko će od 25. aprila sedeti u Jelisejsko palati.
Autor: Nikola Perišić