Marin le Pen (Marine le Pen) je 53-godišnja advokatica i političarka koja se nalazi na čelu nacionalističke partije poznate pod nazivom Nacionalni front (fr. Front Nationale, NF) do 2018, a danas Nacionalni Savez (Rassemblement National, RN, National Rally). Od 2009. do 2017. bila je poslanica u Evropskom parlamentu. Na čelo stranke došla je nakon povlačenja svog oca sa liderske pozicije 2011. godine, osnivača desničarske partije, Žan-Mari le Pena ( Jean-Marie le Pen). Marin le Pen je predsednički kandidat prvi put bila 2012. godine i zauzela je treće mesto nakon Fransoa Olanda i Nikolasa Sarkozija sa 17,9% glasova. Na predsedničkim izborima učestvovala je ispred Nacionalnog Fronta i 2017. godine kada je u prvom krugu osvojila 21,3% glasova, a u drugom krugu izgubila od još uvek aktuelnog predsednika Emanuela Makrona osvojivši približno 33,9% glasova. Poslanica je Narodne skupštine za 11. izborni okrug u severnoj Francuskoj, Pa de Kale (Pas-de-Calais) od 2017. godine.
Brojni potezi Le Penove nesumnjivo izazivaju veliku pažnju kako francuskih, tako i stranih medija. Neke političke stavove vezane za partiju koju predvodi trudila se da znatno ublaži izlazeći na taj način iz senke svoga oca, ekstremiste koji je neretko davao kontroverzne izjave. Pokazatelji umerenije politike su promene u stavovima o pitanjima građanskih sindikata, istopolnih zajednica, abortusa i smrtne kazne. Okrenuta je protiv politike Sjedinjenih Američkih Država i NATO. Zalaže se za povećanje plate nastavnika, naročito na početku njihove karijere i revalorizaciju. Takođe, ističe želju za vraćanjem francuskog, matematike i istorije u srce obrazovanog programa i povećanje plate nastavnika za 3% godišnje i govori da vid. Evidentno je da je Marin le Pen usredsređenija na kulturna pitanja, sekularizam, migracije izostavljajući važna ekonomska pitanja za koja se smatra da su njena slaba tačka, ali pritom zadržavši ustaljeni antiimigracioni stav NF. Kako bi sprečila da sezonske poslove obavljaju stranci, predlaže da se zakon o radu učini „fleksibilnijim’’ što znači da se ukinu pojedine kazne za određene ugovore o skraćenom radnom vremenu, prenosi Le Monde diplomatique. Protivnica je obavezne vakcinacije, naročito vakcinacije dece i zdravstvenih propusnica, smatrajući da je skandalozno što su ljudi primorani da se vakcinišu. Slaba karika kampanje Le Penove mogla bi biti okretanje nekih njenih dosadašnjih podržavalaca ka predsedničkom kandidatu Eriku Zemuru (Eric Zemmour) sa kojim je pre dve nedelje, 5. februara 2022, imala politički duel.
Za Le Penovu se definitivno može reći da je jedna od najuticajnijih žena današnjice koja se trudi da ukloni svoju provokativnu političku prošlost izazivajući pritom simpatije pojedinih ili ne. Poseduje telegeničan šarm i oštre političke instinkte. List The Politico je rangirao Marin le Pen 2016. godine za drugog najuticajnijeg predstavnika Evropskog parlamenta. Kada su u pitanju predstojeći izbori, šanse Le Penove nesumnjivo su porasle u odnosnu na prethodne izbore (2017) jer je uspela da privuče širi krug birača što znači da će dolazeći izborni ciklus izazvati veoma oštru borbu na strani desnice, imajući u vidu povećanje konzervativnog biračkog tela što nije slučaj samo u Francuskoj. Prema sprovedenoj anketi pomenutog lista, ističe se da je ona manje agresivna nacionalna šampionka, ali će izbori i nepuna dva meseca koja predstoje do izbora pokazati da li će potencijal Le Penove i u kojoj meri biti ostvaren.
Autor: Tina Milovanović