Aktuelni šef države Emanuel Makron, po najnovijim izveštajima Asocijacije francuskih medija (AFP), započeće svoju predsedničku kampanju 5. marta u Marselju, navodi France 24.
Trenutna istraživanja ukazuju na njegovu veliku popularnost, te se očekuje da upravo on na izborima 10.4. bude vodeći kandidat.
Na današnji dan usvojena je izmena zakona o abortusu, čime je abortus legalan do 14-te nedelje, što predstavlja znatnu razliku o odnosu na pređašnjih 12, navodi francuski Le Figaro.
Le Figaro takođe navodi da je u pitanju mera koja će dati progresivniju notu Makronovoj vladavini.
Marin le Pen, francuska kandidatkinja za predsedničko mesto, zbog nedostatka potpisa izabranih zvaničnika, odlaže promotivne događaje, navodi The Guardian.
Podsetimo, ona je, po najnovijim istraživanjima, najveća protivnica Emanuelu Makronu, i iza njega, dostiže drugo mesto po popularnosti. Odložena su dva događaja – pres konferencija na temu njenog edukativne strategije, kao i put u region Severne Some.
Svi francuski predsednički kandidati moraju sakupiti makar 500 potpisa državnih zvaničnika – ministara, poslanika u skupštini, regionalnih načelnika, gradonačelnika, poslanika u skupštini EU, i to u makar 30 departmana i prekookeanskih teritorija.
Premijer Francuske Žan Kasteks je juče tokom pitanja Vladi u Skupštini pozvao lokalne zvaničnike da pomognu svojom podrškom kandidatima koji imaju poteškoća sa prikupljanjem potpisa.
Podsetio i da je to učinilo samo 10 000 od 42 000 izabranih sa mogućnošu davanja potpisa. Ova brojka je manja u odnosu na izbore 2017. kada je skoro 14 300 gradonačelnika ponudilo svoje potpise. Mnogi gradonačelnici su poslednjih dana podržavali i političke protivnike. Posle gradonačelnika Kana, gradonačelnik Bri sur Marna, Šarl Aslangul, odlučio je da pomogne Eriku Zemuru, Marin le Pen i Žan-Lika Melanšona, a o tome ko će dobiti njegovu podršku odlučiće njegovi sugrađani na Tviteru.
Kandidat Evropske partije ekologa i zelenih Janik Žadot (Yannick Jadot) objavio je svoju zvaničnu kandidaturu na predsedničkim izborima 2022. Prema poslednjem prebrojavanju glasova Ustavnog saveta, zaključno sa današnjim danom, ovaj kandidat je sakupio 565 potpisa izabranih zvaničnika.
Mreža stranke čiji je kandidat Žadot ojačala u poslednje vreme, tako da on tvrdi kako nikada nije bio posebno zabrinut oko prikupljanja potrebnih potpisa. Jedan od Žadotovih predloga se tiče promene sistema prikupljanja podrške za kandidaturu na predsedničkim izborima, mada on nije najjasnije obrazložio taj svoj predlog. Sada kada je zvanično kandidat, on i njegov tim se mogu posvetiti predizbornoj kampanji i zadobijanju podrške glasača. Podsetim, Žadot na anketama dobija samo 10% glasova, tako da u narednom periodu mora da radi ubrzanim tempom, ukoliko želi da ostvari značajniji uspeh.
Drugi kandidati ipak nemaju toliku podršku ili sreću da obezbede potrebne potpise, to potvrđuje i činjenica da ni Marin le Pen još uvek nije stekla uslov za kandidaturu, naime ona je stekla 393 potpisa. Ostali kandidati stoje na još klimavijim nogama, tu je Erik Zemur (Éric Zemmour ) sa 350 potpisa i Kristijana Taubira (Christiane Taubira) sa svega 104 potpisa. Taubira je nedavno izgubila podršku Radikalne stranke levice (Parti Radical de Gauche, PRG) te je njena kandidatura na izborima zaista pod znakom pitanja. Ovakvo stanje stvari potvrđuje potrebu za promenom koju je uočio Žadot.
Jelisejska palata je u ponedeljak objavila saopštenje o načelnom sporazumu postignutom između Džoa Bajdena i Vladimira Putina, na osnovu kojeg je dogovoreno da se održi mirovni samit dvojice pomenutih lidera. Najveće zasluge za ovaj sporazum se pripisuju Makronu, koji je predstavljao jednu vrstu posrednika. Putin je svojima akcijama u ponedeljak veče, prešavši dogovorenu crvenu liniju, taj sporazum obezvredio.
Marin le Pen smatra da je ovo Makronovo diplomatsko angažovanje isključivo unutrašnji politički potez, koji na kraju i nije prošao tako dobro. Nakon što je osvanula njegova izuzetno zabrinuta fotografija na društvenim mrežama Le Pen tvrdi kako ne zna da li Makron pokušava da osvoji Nobelovu nagradu za mir ili čeka neke mirnije vode u kojima će moći da uplovi u predsedničku kampanju.
Pekres je bila malo suptilnija i načelno izjavila da ne kritikuje predsednika Republike, da ne želi da ovu situaciju iskoristi za dobijanje političkih poena, iako je član opozicije; međutim, dodala je da misli da Makron instrumentalizuje međunarodni problem u političke (izborne) svrhe.
Gradonačelnik Kana David Lisnard ponudio je podršku za predsedničku kandidaturu Žan-Liku Melanšonu.
Iako je Lisnardu Valeri Pekres stranačka koleginica, gradonačelnik Kana se ponudio da ponudi neophadnu podršku Melanšonu za predsedničku kandidaturu. S obzirom na to da je Pekresova već skupila neophodne potpise lokalni funkcionera kako bi se kandidovala na predsedničkim izborima, ovakav potez Lisnarda nije iznaneđenje. On je odlučio da pomoć pruži pre Melanšonu nego desničarskim kandidatima Le Penovoj i Zemuru.
Na zvaničnim nalozima društvenih mreža Srpske napredne stranke objavljena je informacija da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić telefenskim putem čuo sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom.
Dvojica predsednika razgovarala su o trenutnoj situaciji u Ukrajini i o pitanjima koji su važna za države Zapadnog Balkana. Iz kancelarije predsednika Vučića navode da je razgovor bio “suštinski i veoma konkretan”. Predsednik Vučić se zahvalio Emanuelu Makronu i građanima francuske na “fer ulozi koju imaju prema Srbiji i građanima Republike Srbije”.
Podsetimo, Makron je jutros razgovarao sa Bajdenom i Putinom o mogućnosti organizovanja mirovnog samita kako bi se postiglo diplomatsko rešenje za trenutnu situaciju u Ukrajini.
Pred Pokretom preduzeća Francuske u Parizu svoje ekonomske ideje izneli su predsednički kandidati Žado, Rusel i Idalgo. Žado je istakao da se ekološka tranzicija mora sprovesti i u privredi, dok Rusel problem vidi u sistem koji je neodrživ. S druge strane Idalgo insistira na ravnoteži ekologije i ekonomije.
Kandidat ekološke stranke Janik Žado u svom uvodnom izlaganju ispružio je ruku vlasnicima preduzeća: “Mnoge poteškoće sa kojima se suočavamo danas potiču iz nemarnosti prema klimatskim promenama. Ukoliko imamo kolektivno odgovornost sa vama, to je da zajedno vodimo borbu protiv velikog klimatskog izazova”. Žado je posebno naglasio stvaranje jednog “patriotskog ekološkog saveza”. “Ako zajedno ne dođemo do njega, nećemo doći nikako. Ekološka tranzicija će se sprovesti sa preduzećima ili se neće sprovesti uopšte. Ekološka tranzicija će se sprovesti sa poljoprivrednicima ili se neće sprovesti uopšte. Ekološka tranzicija će se sprovesti će se sprovesti sa zaposlenima ili se neće sprovesti.“ dodao je. Evroposlanik je predložio pakt kompetntosti „u vezi sa odgovornošću prema ekologiju, društvu i tehnološkim inovacijama“ kao i godišnje investicije od 10 milijardi za renoviranja zgrada. Žaljeći što “Evropa nema industrijsku politiku“, Žado želi da pokrene, ukoliko bude izabran, jednog akta„Kupujmo Evropsko“ kako bi se “uspostavila jedna opširna industrijska politika“ na kontinentu.
“Suočeni smo sa klimatskim izazovom“ rekao je Rusel i podsetio vlasnike preduzeća o “nužnosti reindustrijalizacije, investicija u nove tehnologije i stručnog usavršavanja i povećanju plata“. Dotakao se i sporazuma o slobodnoj trgovini za koje kaže da su “uspostavili neograničenu konkurenciju između država različitih karakteristika i stepena razvoja. To je utrkivanje za najmanji standarda plata i socijalnih doprinosa. Uvek ćemo izgubiti u toj igri“. Vraćajući se svom programu komunistički kandidat izražava želju za preuređivanjem sporazum o slobodnoj trgovini i sporazuma o pitanjima EU“ verujći da je Pakt o stabilnosti umro za vreme pandemije Kovida-19. Rusel se zalaže za uvođenje ugljeničnog poreza na granicama EU, za novu organizaciju svetske trgovine ili nadalje za uspostavljanje jednog stuba javnog bankarstva. Sa ovom organizacijom bankarstva on naročito žei da omogući subvencije putem zajmova za kompanije koje se zalažu za relokaciju i za stručno usavršavanje. “Davali bismo im zajmove sa negativnom kamatnom stopom; kada pozajme 100 dobiće 80 nazad“ , objašnjava Rusel.
Kandidatknja Socijalističke partije (Parti socialiste) i trenutna gradonačelnica Pariza An Idalgo ističe da je njen program “ravnoteža između ekonomije i ekologije”, promovišući takođe dijalog između preduzeća i države. Socijalistička kandidatkinja se zalagala za predloge “koji stvaraju vrednost” radije nego “stare recepte da moramo povećati porez”. Da bi postigla ovo Idalgo je razvila svoje “četiri inustrijske odiseje” ka kojima će biti usmerene javne investicije: “odiseja ekološke tranzicije”, “odiseja u oblasti zdravstva”, “odiseja u oblasti transporta” i “odiseja u oblasti digitalnih tehnologija”. Takođe, se osvrnula na revalorizaciju rada. Predložila je povećanje minimalne plate za 15% po svom dolasku u Jelisejsku palatu pre nego što započne pregovore unutar sektora radi povećanja plata.
Na Stanici F (Station F) u Parizu pred Pokretom preduzeća Francuske predsednički kandidati su na smenu predstavili platforme svoje ekonomske politike. Valeri Pekres, uz ekonomsku politiku, pažnju posvetila i socijalnim pitanjima kao što je starost za odlazak u penziju. Marin le Pen je poseban akcenat stavila na mala i srednja preduzeća, ali i mlade, dok je Zemur kritikovao Makronova ekonomska rešenja.
Kandidatkinja Republikanaca (Les Republicains) Valeri Pekres posvetila je svoj govor navođenju predloga u oblasti ekonomije. Naglasila je kako je ona jedini kandidat na predsedničkim izborima koji ima odvažnost da kaže “trošite manje i radite više u svom životu”. Predložila je da se stavi tačka na na zakon o radnoj nedelji od 35 sati i da se radno vreme liberalizuje, kao i da se produži vreme odlaska u penzija na 65 godina. Takođe je naglasila svoju želju da smanji javne rashode. “Predlažem duplo više štednje nego nove potrošnje tako što ću reformisati državu, penzije, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, njihovom decentralizacijom”, izjavila je, želeći jednako da uvede “zlatno pravilo fiskalne stabilnosti kako bi omogućila vidljivost investicijama”. Kandidatkinja Republikanaca je takođe predložila “ukidanje 10 milijardi u porezima na proizvodnju, da osnuje Komitet za sečenje (Comité de la hache- komitet sekirice) kako bi se “ukinule sve norme i srezala visina propisana poreskim kodeksom“. Među ostalim predlozima su i ugljenična taksa na granicama Evrope, velika ministarstvo industrije, energija i inovacije ili nadalje, fuziju Knjižice A (Štedni računi u bankama) i Knjižice za održivi razvoj u Zelenu Knjižicu (račun) kojom bi se finsirala ekološka tranzicija.
“Na vama je da osvojite svet, na državi da vam da sredstva za tu slobodu“ izjavila je Le Penova pred Pokret preduzeća Francuske. “Vi ste pluća naše ekonomije“. Za vreme svog govora kandidatkinja Nacionalnog okupljanja (Rassemblement national) pozdravila je ulogu preduzeća u društvu, objašnjavajući kako namerava da artikuliše vezu između javnog i privatnog sektora. “Ja verujem u ulogu države. U uređenom društvu svako mora da igra svoju ulogu. Na vama je da osvojite svet, na državi da vam da sredstva za tu slobodu“. Hvaljeći ulogu “strateške države“ kandidat RN-a potvrđuje kao svoj prioritet, ukoliko bude izabrana, podršku sitnim (TPE), malim ili srednjim (MPE) i srednjim (ETI) preduzećima, uvodeći politiku smanjenja zakona i normi. U svom programu naročito naglašava želju za povećanjem aktivnosti među mladima, koji je dramatično nizak. “U ovom kontekstu se ubacuje i moja reforma penzijskog sistema“, dodaje Le Pen. S obzirom na to da se oduvek zalagala za odlazak u penziju sa 60 godina, Le Penova preuredila je svoj program tako da ovaj prag važi samo za one koji su krenuli da rade preko nego što su napunili 20 godina. Za one koji počnu da rade od 20 do 24,5 godina starosti “primenjuje se progresivni sistem od 160 do 168 kvartala kotizacija“ za penzionisanje između 60,75 i 62 godina. Le Penova takođe hoće da motiviše mlade na produktivne aktivnosti, na stvaranje vrednosti, jer im više obrazovanje ne garantuje zaposlenje. Kao dodatno stimulaciju za mlade kandidatkinja je istakla svoju želju da ukine porez na dobit za osobe mlađe od 30 godina i da izuzme iz korporativnih taksi bilo koji kompaniju koja zaposli osobu mlađu od 30 godina.
“Ja vam se divim“ poručio Zemur vlasnicima preduzeća. Kandidat partije Reconquête (Ponovno osvajanje), Erik Zemur, žestoko je kritikovao Makronov platni bilans i predstavio svoj ekonomski program. “Ja vam se divim. Ja vam se još više divim kada vidim ekonomske uslove u kojima radite“, potvrđuje pre svega Zemur. I nastavlja “Francuski sistem vam ne olakšava posao: fiskalne obaveze, porezi, nacionalna i evropska regulacija sve su prepreke na putu ka uspehu“. Prema njemu šef države (Makron) je „izazvao haos“ sa krizama „žutih prsluka“ i svojom vladom koja je trošila novac koji nema za vreme zdravstvene krize. “Sprečavali smo vas da radite, da proizvodite“, nastavio je evocirajući različita ograničenja uvedena radi borbe protiv Kovida-19. “Markon nije ispunio svoja obećanja i nije ništa značajnije reformisao. Koja veća fiskalna reforma je uvedena u proteklih 5 godina?“, upitao je. “Četiri godine nerada je stavio zemlju u dosada neviđenu ekonomsku situaciju”. Za kandidata ekstremne desnice nakon dve godine zdravstvene krize, kao i eskalirajuće situacije između Rusije i Ukrajine „nalazimo se na kraju srećne globalizacije, sa pozadinom geopolitičkih tenzija. Kriza je razmonitrala krhkost lanaca snabdevanja i veliku zavisnost naše države“. Zemur se zalaže za plan kojim bi „ponovo osvojili naš ekonomski suverenitet“ pre svega uspostavljajući mehanizam evropskih javnih nabavki koj bi dozvolio svakoj državi da obezbedi deo za svoja nacionalna preduzeća. Ukoliko to ne uspe, sprovešću takav program u Francuskoj“, nastavlja. Ciljajući kao svoj “apsolutni prioritet“ restauraciju “kompetitivnosti naših preduzeća“ Zemur predlaže “smanjivanje poreza na proizvodnju za 30 milijardi eura. Oni su odgovorni za nestanak mnogih naših preduzeća“. Takođe želi da “uvede zone slobodne trgovine po modelu urbanih zona slobodne trgovine“ sa poreskim izuzećem na proizvodnju i socijalna davanja u trajanju od 5 godina za sve industrije koje se u tim zonama budu poslovale“.