ZELENI

Politička partija zelenih u Švedskoj, zasnovana na zelenoj politici, nastala je 1981. godine i vremenom postala poznata pod imenom Miljöpartiet (MP), deo je evropskih zelenih (Evropske zelene partije). Nastala je kao posledica nezadovoljstva ekološkom politikom drugih stranaka. Podsticaj za nastanak stranke bio je referendum o nuklearnoj energiji koji je organizovan 1980. godine. U švedski parlament, Riksdag, prvi put ulazi 1988. godine osvojivši 5,5 % glasova, time postavši prva nova stranka koja je ušla u parlament nakon sedamdeset godina. Danas je partija zelenih osma po veličini partija, najmanja partija, švedskog Riksdaga koja zauzima 16 poslaničkih mesta. U periodu od 1991. do 1994.g. izostaje njeno učešće u parlamentu. Nakon navedenog perioda uspela je da zadrži svoja poslanička mesta sve do ovogodišnjih izbora. Svoje prisustvo u vladi socijaldemokrata ostvaruje u periodu od 3.oktobra 2014. do 30.novembra 2021. Na poslednjim izborima u maju 2019. za Evropski Parlament dobila je 11,5% glasova i time tri predstavnika Zelene grupacije u Briselu. Deo je 18 regionalnih i 97 lokalnih samouprava. Stranka broji oko 10 000 članova i naročito je cenjena od strane mlađeg i ženskog dela populacije.

Sweden Democrats Green Party Swedish General Election, 2014 Politics, PNG,  1000x875px, Sweden, Area, Flower, Grass, Green

Zeleni svoju ideologiju zasnivaju na solidarnosti, izraženoj kroz nekoliko osnovnih ideja kao što su: ekološka mudrost, participativna demokratija, globalna pravda, sloboda… Zelena partija bila je prva koja je pitanje klimatskih promena i borbe protiv istih svrstala u svoj program kao jedno od dominantnih. U cilju postizanja održivosti, stranka pruža podršku oporezivanju proizvoda koji su ekološki neodrživi i neprikladni. Još jedna od odlika stranke je i evroskepticizam. Zbog protivljenja članstvu u EU, zatražila je održavanje novog referenduma. Iako je tokom kraćeg perioda postojala politika povlačenja iz EU (2006-2008), takva politika nestala je iz partijskog programa, ali je evroskepticizam nastavio da živi. Zbog saradnje sa socijaldemokratama stranka je na skali levo-desno, locirana levo. Međutim, zeleni sarađuju sa liberalnim i konzervativnim partijama zbog čega njeno pozicioniranje nije moguće odrediti precizno. Stranku predstavljaju portparol (Per Bolund) i portparolka (Marta Stenevi), dok lider/liderka u tradicionalnom smislu ne postoje. Svoje funkcije obavljaju godinu dana, nakon čega partijski kongres bira nova lica. Uzastopnih mandata može biti najviše deset.

Politički skandal u vezi sa islamskim ekstremizmom pogodio je stranku 2016.godine nakon vesti da je jedan od ministara stranke (Mehmet Kaplan), prisustvovao večeri na kojoj su bili vodeći članovi ekstremističke grupe Sivi vukovi, usled čega je ministar podneo ostavku. Pored tvrdnji da nema dokaza koji ukazuju na postojanje islamističkog uticaja na stranku, potrebno je povećati fokus na pitanja životne sredine i pronaći bolje mehanizme za izlaske iz kriza u koje partija s vremena na vreme zapada.

Autor: Tina Milovanović

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *