ODRŽANA JOŠ JEDNA DEBATA O IZBORIMA U FRANCUSKOJ

Međunarodni istraživački univerzitet Science Po, otvoren prema svetu, svrstan među najbolje u humanističkim i društvenim naukama nastavio je sa organizovanjem niza debata.

Francuski politički pejzaž složeniji je nego ikada pre, dok je biračko telo sve više fragmentirano. Naročito mladi ljudi za koje je uloga ovih izbora ključna beleže rekordnu stopu apstinencije. Međunarodna politika, ekonomske i socijalne nejednakosti, identiteti, ekologija i suočavanje sa ratom su teme o kojima se učestalo debatuje na Science Po kako bi u što većem broju mladi bili podstaknuti na razmišljanje i iznošenje svojih stavova tokom debata.

Druga debata koja je okupila istraživače i studente sa Sciences Po nosi naziv ,,Suočeni sa ratom“ i deo je ciklusa Sciences Po 2022. „U trenutku kada međunarodni kontekst menja lice predsedničke debate, koja su glavna pitanja za Francusku i evropske demokratije? Da li će razne sankcije uvedene Rusiji biti dovoljne da se predsednik Putin povuče? Do kakvih će posledica doći u svakodnevnom životu Francuza?“, samo su neka od pitanja postavljenih. Materijalnu, finansijsku, logističku i psihilošku podršku, fakultet je pružio svojim studentima, istraživačima i profesorima u Ukrajini i Rusiji i kao međunarodni istraživački centar se obavezao da radi i proučava krupna pitanja iz ove oblasti.

Istog dana debatovalo se o pitanju, izazovima i pozicijama socijalne politike i politike zapošljavanja na predsedničkim izborima, dok je veče pre tema bila „Klimatska pravda: Šta zakon može da učini za životnu sredinu?“ Bivša ministarka životne sredine, članica Evropskog parlamenta i pravnica Korin Lepaž (Corinne Lepage), profesor privatnog prava na Sorboni Žudit Rošfeld (Judith Rochfeld) i profesor prava na univerzitetu Versailles-Saint-Quentin-en-Yvelines Loren Neire (Laurent Neyret) bili su pozvani da govore o sposobnosti prava da se efikasno bavi životnom sredinom i jednoj od ključnih tema današnjice – održivoj zaštiti životne sredine na globalnom nivou.

Samo nedelju dana pre pomenutih debata, 16.marta, u prostorijama univerziteta našli su se
predstavnici pravnih poslova predsedničkih kandidata koji su došli ispred Republikanske stranke (Les Républicains), stranke aktuelnog predsednika Republika u pokretu (La République en Marche), Socijalističke partije (Parti Socialiste), LFI (La France insoumise i stranke zelenih (Europe Ecologie Les Verts) i imali priliku da govore o budućnosti pravde nakon 2022. godine.

Autor: Tina Milovanović

LE PEN BELEŽI SKOK REJTINGA

Kako neki analitičari ističu, ovo je prvi put nakon dugo vremena da se Marin le Pen nameće
kao moguća opcija za predsednicu Francuske. To i dalje ne znači da je ona favorit, ali su joj
ovog puta najveće šanse i ima najviši stepen popularnosti u odnosu na njene prethodne
kandidature.

Dva istraživanja javnog mnjenja u Francuskoj pokazuju nam prethodno navedeno: na prvom
mestu, prema Ifop-u, trenutno se Makron kotira na 53% podrške spram Le Penovih 47,
znatno manje nego 2017. godine, kada je Makron imao čak 66% u nadmetanju sa Marin.
Drugo istraživanje od strane Elab-a nam pokazuje da je trenutno Le Pen druga omiljena
politička ličnost u zemlji, odmah posle Markonovog premijera Eduarda Filipa.

Postoji nekoliko faktori koji su uticali na to da Le Penova odjednom stekne ovakvu vrstu
popularnosti uprkos tome što, suštinski, nije izmenila svoju tvrdu, desničarsku liniju. Kao
prvo, može se navesti rat u Ukrajini. Dugo je vladalo uverenje da je Le Penova mnogo bliža
Putinu nego što jeste, a sada se pokazalo da prema predsedniku Rusije ne gaji baš tolike
simpatije. Na drugom mestu, komplementarno s prvim, deluje retorika koju plasiraju drugi
kandidati sa desnice. Može se uzeti kao primer Zemur, koji je obećao da će “iseliti” milion
stranaca iz zemlje ukoliko postane predsednik.

Usled svega ovoga Le Pen deluje kao znatno “mekša” opcija i mnogo umerenija i blaža nego
što je bila ranije. Makron i dalje ostaje favorit, ali je Marin le Pen bliža nego ikad.

Autor: Nikola Ilić

MAKRON NAJAVIO REFORMU PENZIONOG SISTEMA

Tokom intervjua za radio “Inter”, trenutni francuski predsednik Makron se osvrnuo i na temu penzionog sistema. Naime, on je najavio da bi u narednom mandatu trebalo da dođe do reforme.

Ukoliko bude ponovo izabran, starosna granica za odlazak u penziju bi se sa 62 godine
popela na 65, uz neke izuzetke, dok bi se istovremeno uvela i jedna minimalna, donja granica za penzije u iznosu od 1 100 evra.

Makron odgovara na kritike govoreći o tome da je uprkos trenutnoj granici od 62 godine za
odlazak u penziju, realnost takva da zapravo ljudi rade u proseku do 63.5. Žene koje rade
neke teške poslove odlaze u penziju tek sa navršenih 67. On ove činjenice komentariše
jednom rečju: licemerje. Takođe, dodaje da je trenutni penzioni sistem u “crvenoj zoni” i da
će biti neophodno učiniti nešto.

U nastavku intervjua je najavio dodatno i nešto šire reforme koje se tiču obrazovnog i
zdravstvenog sistema.

Autor: Nikola Ilić

MAKRON POZVAO GRAĐANE DA GLASAJU

Trenutni predsednik Francuske, Emanuel Makron, u poslednjem intervjuu koji je dao za
francuski radio “Inter”, naglasio je važnost izlaska na glasanje i još jednom pozvao svoje
pristalice da izađu i podrže ga u prvom krugu.

Prema njegovim rečima, najvažnije je dati glas na izborima spram drugih vrsta i oblika
političke aktivnosti poput potpisivanja peticija, pokreta itd. “Ova pitanja su od izuzetnog
značaja, ali do pravih promena se dolazi tek glasanjem na izborima”,naglašava Makron

Desetog aprila nas očekuje prvi krug izbora, a prema nekim istraživanjima kandidatkinja
ekstremne desnice, Marin Le Pen, nalazi se samo 6 procenta ispod Makrona koji je i dalje
favorit sa 28 %. Desnica ima ukupnu podršku od 35 % otprilike. Iz tog razloga, Makron želi da glasači već na prvim izborima izađu i glasaju kako bi mu omogućili da ima “čist mandat” i legitimitet koji bi sledio iz pobede u prvom krugu izbora.

Autor: Nikola Ilić

PUTU KRITIKOVAO MAKRONA ZBOG “KRAĐE” SLOGANA

Predsednički kandidat Nove antikapitalističke stranke Filip Putu kritikovao je Emanuela Makrona zbog toga što je preuzeo njegov predizborni slogan. “Da smo znali, patentirali bismo ga i doneo bi nam novac”, prokomentarisao je Putu.

Podsetimo, Makron je tokom svog mitinga preuzeo slogan koji je bio prisutan na letcima tokom protesta koje je organizovao Filip Putu, a taj slogan glasi: “Naši životi vrede više od njihovih profita”, dok je Makron tokom svog obraćanja rekao: “Ovo više ne sme da postoji, naši životi vrede više od svih profita”. Koliko je Putua razljutio ovaj potez, govori činjenica da se oglasio i na Tviteru gde je napisao: “Dok njegovi prijatelji kradu javni novac, Makron krade naše slogane”.

Autor: Nikola Perišić

MELANŠON ODRŽAO MITING U TULUZU

Levičarski kandidat Žan-Lik Melanšon održao je predizborni skup u Tuluzu. Procenjuje se da je skupu prisustvovalo oko 20 hiljada ljudi. Melanšon je pozvao građane da naprave “jasan izbor u nedelju (10. aprila)”, a sebe je opisao kao “mešavinu francuske tradicije i radikalnog i revolucionarnog humanizma”. Takođe, ukazao je na to da će se do “poslednjeg trenutka boriti za pobedu” i da će “promeniti tok Evrope i sveta”. Osvrnuo se da za te promene Makron nije spreman.

Ponovio je ključne tačke svog programa koje se odnose na povećanje minimalca, odlaska u penziju sa navršenih 60 godina života, kao i “ekološko planiranje”. Na kraju svog govora citira je Viktora Igoa: “Iz pakla siromašnih pravi se raj bogatih”, dok su okupljeni simpatizeri skandirali “Želimo da se beda ukloni”.

Autor: Nikola Perišić

ŽADO PREDLAŽE ZABRANU LOVA VIKENDOM I PRAZNIKOM

Predsednički kandidat Zelenih Janik Žado ocenio je da je tokom petogodišnjeg mandata Emanuela Makrona vladao “lovački lobi”. Obećao je da će jedna od prvih aktivnosti, ukoliko dobije poverenje birača, biti “zabrana lova sa psima”. Svoje izlaganje nastavio je rečima “ako želite da nastavite sa lovom i patnjom životinja glasajte za Makrona, a ako želite da životinje izvučite iz patnje, okrutnog lova i industijskog uzgoja onda glasajte za Žadoa”.

Ocenio je da je Makron uvek slušao lovački lobi, a da se on (Žado) zalaže za “dobrobit životinja, prirode, živih bića i života”. Posebno je istakao da lov treba zabraniti vikendom i praznikom kako bi svi mogli da uživaju u prirodi.

Autor: Nikola Perišić

IDALGO PREDLAŽE ZAKON O VANREDNIM SITUACIJAMA ZA MLADE

Na sastanku održanom u Parizu predsednička kandidatkinja An Idalgo predlaže uvođenje Zakona o vanrednim situacijama za mlade, kao i dodatne mere zbog inflacije koje bi se odnosile na olakšice u vezi sa visokim obrazovanjem. Ponovila je bi da bi predlog tog Zakona bila prva mera posle izbora. Podseća da su mladi najpogođeniji ekonomskom krizom koja je uslovaljena pandemijom i krizom u Ukrajini.

Idalgo se obevazala da će studentima omogućiti besplatno visoko obrazovanje počevši od školske 2022. godine, kao i bsplatni javni prevoz za sve mlade do 26 godina i besplatan studentski život. Uz to, obećava i povećanje stipendija i personalizovanu stambenu pomoć.

Autor: Nikola Perišić

MELANŠON SE SASTAO SA ZANATLIJAMA NOTR DAMA

Predsednički kandidat Žan-Lik Melanšon obišao je izložbu o zanatima koji su u vezi sa restauracijom katedrale Notr Dam. Tom prilikom Melanšon saslušao je zanatlije koji su mu opisale sve procese neophodne za obnovu statua i vitraža unutar crkve. “Ovi zanati imaju veoma visok nivo tehnike i predstavljaju snažnu ilustraciju da su sve profesije praktične”, prokomentarisao je Melanšon.

Melanšon je odgovorio i na pitanje da li je antiklerik. “U Francuskoj smo svi učeni da budemo antiklerikalci. Protiv smo moći crkve i sveštenoslužitelja. Razlikujem veru i crkvu. Crkva i sveštenstvo su institucije, a vera je ulazi u kontakt sa svetom kroz jedinstveni kanal”, zaključio je Melanšon.

Melanšon svoje aktivnosti nastavlja na predizbornom skupu u Tuluzu.

Autor: Nikola Perišić

MAKRON ODRŽAO PREDIZBORNI SKUP U PARIZU

Ovaj vikend obeležilo je obraćanje publici predsedničkog kandidata koji je jedan od glavnih u trci za pobedu pored kandidatkinje Marin Le Pen. Mogli smo čuti nešto više od dva sata predizbornog mitinga Emanuela Makrona u areni u Nanteru koji je ispraćen velikim brojem publike koja je svog kandidata podržala ovacijama i transparentima.

Miting osam dana pred izbore Makron je započeo ukazujući radost što se nalazi na tom mestu i što njegova partija može da se pohvali upornošću i neodustajanjem uprkos krizi koja ih je pratila. Istakao je da su od 2017.uspešno prevazilazili sve kočnice koje su degradirale preduzetnike i nove investicije. Najavljujući mere jačanja nadzora nad staračkim domovima i zapošljavanje više od 50 000 medicinskih sestara dodao je da će takođe pokrenuti akciju koja će apsolutno revolucionisati politiku u gradovima koja već dugo stigmatizuje određene četvrti. Pored povećavanja starosne granice za penzionisanje na 65 godina govori i o boljim uslovima rada profesora i nastavnika u školskim i visokoškolskim ustanovama.Osvrnuo se na kratko na skandal Mekinzi i suprotstavio se direktno svojim protivnicima rekavši da se nisu ni oni libili sličnih radnji pri kabinetima .

Osim toga, Makron dodaje da će Francuska u njegovim rukama biti nezavisnija nego ikad i da više neće dozvoliti da je “drugi hrane“. Naglašava da će se u skupštini mnoge stvari promeniti, da će narodna suverenost biti prioritet, a da će parlament dobiti mnogo veću reprezentativnost. Za kraj garantuje da će u narednih pet godina Francuska povećati punu zaposlenost i da građani od 10. do 24. aprila treba da se izjasne za Francusku pariteta i progresa, Francusku kao industrijsku, kulturnu i obrazovnu snagu.

Autor: Danijela Čorbić